Poveravanje dece

  • VRŠENJE RODITELJSKOG PRAVA I POVERAVANJE DECE

Roditelji roditeljsko pravo vrše zajednički i sporazumno kada vode zajednički život. Roditelji roditeljsko pravo vrše zajednički i sporazumno i kada ne vode zajednički život ako zaključe sporazum o zajedničkom vršenju roditeljskog prava i ako sud proceni da je taj sporazum u najboljem interesu deteta.

Sporazumom o zajedničkom vršenju roditeljskog prava roditelji deteta pismeno se saglašavaju da će roditeljska prava i dužnosti obavljati zajednički, međusobnim sporazumevanjem, koje mora biti u najboljem interesu deteta. Sastavni deo sporazuma o zajedničkom vršenju roditeljskog prava jeste i sporazum o tome šta će se smatrati prebivalištem deteta.

Jedan roditelj sam vrši roditeljsko pravo kada je drugi roditelj nepoznat, ili je umro, ili je potpuno lišen roditeljskog prava odnosno poslovne sposobnosti.

Jedan roditelj sam vrši roditeljsko pravo kada samo on živi sa detetom, a sud još nije doneo odluku o vršenju roditeljskog prava.

Jedan roditelj sam vrši roditeljsko pravo na osnovu odluke suda kada roditelji ne vode zajednički život, a nisu zaključili sporazum o vršenju roditeljskog prava.

Jedan roditelj sam vrši roditeljsko pravo na osnovu odluke suda kada roditelji ne vode zajednički život, a zaključili su sporazum o zajedničkom ili samostalnom vršenju roditeljskog prava, ali sud proceni da taj sporazum nije u najboljem interesu deteta.

Jedan roditelj sam vrši roditeljsko pravo na osnovu odluke suda kada roditelji ne vode zajednički život ako zaključe sporazum o samostalnom vršenju roditeljskog prava i ako sud proceni da je taj sporazum u najboljem interesu deteta.

Sporazum o samostalnom vršenju roditeljskog prava obuhvata sporazum roditelja o poveravanju zajedničkog deteta jednom roditelju, sporazum o visini doprinosa za izdržavanje deteta od drugog roditelja i sporazum o načinu održavanja ličnih odnosa deteta sa drugim roditeljem. Sporazumom o samostalnom vršenju roditeljskog prava prenosi se vršenje roditeljskog prava na onog roditelja kome je dete povereno.

Roditelj koji ne vrši roditeljsko pravo ima pravo i dužnost da izdržava dete, da sa detetom održava lične odnose i da o pitanjima koja bitno utiču na život deteta odlučuje zajednički i sporazumno sa roditeljem koji vrši roditeljsko pravo.

Sporazum supružnika o vršenju roditeljskog prava unosi se u izreku presude o razvodu braka ukoliko sud proceni da je taj sporazum u najboljem interesu deteta.

  • PRAVA DETETA

U Porodičnom zakonu su, prvi put u našem zakonodavstvu, celovito normativno uređena prava deteta (čl. 59-66.), kao i poseban parnični postupak koji pruža procesne garancije da se ta prava mogu ostvarivati (čl. 261-273.). To podrazumeva, pored do sada poznatih prava deteta, da:

  • dete ima pravo da živi sa roditeljima i pravo da se roditelji o njemu staraju pre svih drugih (član 60. stav 1.);
  • dete ima pravo da održava lične odnose ne samo sa roditeljem sa kojim ne živi, nego i sa drugim srodnicima i licima sa kojima ga vezuje posebna bliskost (član 61. stav 5.);
  • dete koje je sposobno da formira svoje mišljenje ima pravo slobodnog izražavanja tog mišljenja (član 65. stav 1);
  • sud je dužan da se stara da dete blagovremeno dobije sva obaveštenja koja su mu potrebna (član 65. stav 2);
  • sud je takode dužan da detetu dozvoli da iznese svoje mišljenje i da mišljenju deteta posveti dužnu pažnju u skladu sa godinama i zrelošću deteta (član 266. st.3.).
  • ako sud proceni da u sporu za zaštitu prava deteta ili u sporu za vršenje odnosno lišenje roditeljskog prava dete kao stranka nije zastupano na odgovarajući način, dužan je da detetu postavi privremenog zastupnika (clan 266. st.2).

Posebna "poslovna sposobnost" deteta. Ono što je, takođe, važno, u ovom zakonu su prvi put priznate neke nove posebne sposobnosti i mogućnosti deteta da i pre punoletstva samostalno istupa u zaštiti svojih vitalnih interesa, kao na primer:

  • pravo deteta koje je navršilo 15. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje da može izvršiti uvid u matičnu knjigu rođenih i u drugu dokumentaciju koja se odnosi na njegovo poreklo (član 59. stav 3),
  • pravo deteta koje je navršilo 15. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje da odluči sa kojim će od roditelja živeti (član 60. stav 4.),
  • pravo deteta koje je navršilo 15. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje da odluči na koji način će održavati lične odnose sa roditeljem sa kojim ne živi (clan 61. stav 4.),
  • pravo deteta koje je navršilo 15. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje da može dati pristanak za preduzimanje medicinskog zahvata (član 62. stav 2),
  • pravo deteta koje je navršilo 15. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje da odluči koju će srednju školu pohađati (član 63. stav 2.)
  • pravo deteta koje je navršilo 10. godinu života da se samo, odnosno preko nekog drugog lica ili ustanove obrati sudu ili organu uprave i zatraži pomoć u ostvarivanju svog prava na slobodno izražavanje mišljenja (član 65.);
  • pravo deteta koje je navršilo 10. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje da samo, odnosno preko nekog drugog lica ili ustanove zatraži od organa starateljstva da mu postavi kolizijskog staratelja (član 265. stav 2),
  • pravo deteta koje je navršilo 10. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje da samo, odnosno preko nekog drugog lica ili ustanove zatraži od suda mu postavi privremenog zastupnika, u slučaju postojanja suprotnih interesa između njega i njegovog zakonskog zastupnika (član 265. stav 3.) itd.
  • PRAVA RODITELJA U VRŠENJU RODITELJSKOG PRAVA

Roditeljsko pravo. Porodični zakon je zadržao termin "roditeljsko pravo" sa namerom da se i time potvrdi pravo deteta da se upravo roditelji, pre nego iko drugi, imaju starati o njemu, ali je u Zakonu i posebno predviđeno da je roditeljsko pravo izvedeno iz dužnosti roditelja i da postoji samo u meri koja je potrebna za zaštitu ličnosti, prava i interesa maloletnog deteta (član 67).

Joint custody. Po prvi put u domaćem zakonodavstvu našla se i odredba o tome da roditelji mogu nastaviti da zajednički vrše roditeljsko pravo i kada prestanu da vode zajednički život ako zaključe sporazum o zajedničkom vršenju roditeljskog prava i ako sud proceni da je taj sporazum u najboljem interesu deteta (član 75. stav 2.). Ovakav sporazum roditelja treba da omogući da oni vrše sva prava i dužnosti iz sadržine roditeljskog prava i nakon što prestanu da žive zajedno (u braku ili vanbračnoj zajednici) te i na taj način pokušaju da izbegnu neprijateljstvo i nezadovoljstvo prema sudskoj odluci kojom se za vršioca roditeljskog prava određuje samo jedan od njih. Inače, institut zajedničkog vršenja roditeljskog prava (joint custody) poznaju mnoga evropska prava (švedsko, norveško, finsko, dansko, englesko, francusko, italijansko, nemačko, belgijsko, holandsko, švajcarsko, mađarsko, češko itd.), kao i prava država SAD i Australije.

Poseban sudski postupak. Porodični zakon predviđa poseban postupak u sporu za zaštitu prava deteta i u sporu za vršenje odnosno lišenje roditeljskog prava (čl.261-273).