PROJURIS
  • Pravosudni ispit
  • Pravna edukacija
    • Denacionalizacija
    • Postupci
    • Praksa
    • Ugovori
  • Pravna kultura
  • Zakoni
    • Regionalni zakoni
    • Zakoni Republike Srbije
    • Zakoni Kosova
  • Konvencije
    • Bilateralne konvencije
    • Multilateralne konvencije
    • Regionalne konvencije
  • O nama
    • O Projurisu
    • Edukativni projekti
    • Galerija
    • Blog
  • Kontakt
  • SHOP
  • Pravna literatura
  • Ostala literatura
Blog

Pravne i druge mudre misli

Pravne i druge mudre misli
Blog

Kada je Aristotel zapitao proročište u Delfima: “Ko je najmudriji na svetu?”, ono mu je odgovorilo: “Sokrat je najmudriji čovek na svetu”. U nedoumici oko toga, Aristotel se obrati Bogu, koji mu reče: “Tačno. Sokrat je najmudriji čovek na svetu, jer jedini on, za razliku od drugih, zna koliko ne zna”.

___________________

Mudri Konfučije parafrazira svoj razgovor sa učenikom: “Cu Kung zapita: Postoji li neka reč koju bih kao moto svom ponašanju mogao koristiti celi život? Učitelj mu odgovori: Ta reč je “uzajamnost”, jer:

“Što ne želiš da drugi tebi čine, ne smeš ni ti drugima činiti”

Slično genijalnoj, uvek aktuelnoj i univerzalnoj Konfučijevoj izreci, u Japanu postoji poslovica kojom se iskazuje neophodnost kulture i potrebe prilagođavanja datoj situaciji, odmerenost i uviđavnost:

“Kad posećuješ tuđe selo čini ono što oni čine”

Ova vrhunska etička načela podupire i Ajnštajnova misao:

“Ne činite nikad ništa što se protivi vašoj savesti,
čak ako to od vas i država traži”.

___________________

Kultura, odmeren stil i lepi maniri čine čoveka dostojanstvenim i cenjenim u svim prilikama, pa i onda kad nekome ne čini nešto po volji. To je još u Starom Rimu uočio pesnik Publicije koji je izrekao:

“Delimično si ispunio molbu, ako si je na lep način odbio”.

Bard pisane reči, Dostojevski, ovako je ocenio kompleksnu ali i nestalnu ljudsku prirodu, koju su ispoljavali i njegovi književni likovi:

“Ljudsko srce je ring u kom se anđeo i đavo stalno tuku za prednost”

___________________

Različiti afiniteti, sklonosti i navike, kao nešto što je imanentno ljudskom biću, što treba imati u vidu, uvažiti kao normalno i ne iscrpljivati se diskusijom o tome čiji ukus je bolji, izraženo je poznatom latinskom izrekom:

“De gustibus non est disputandum”
(o ukusima ne vredi raspravljati)

Engleski književnik Entoni Ponel jezgrovito je zaključio o neminovnosti ljudske prolaznosti i nemoći čoveka da to spreči:

“Postajati star je kao kazna koja se povećava
zbog zločina koji niste počinili”

Ali i u starosti ostaju živa sećanja, pa ruski pesnik Baratinski kaže:

“Bog nam je dao pamćenje da bi smo imali ruže u decembru”

___________________

U narodu se mudrost, odmerenost i obazrivos veoma ceni, pa se kaže:

“Dvaput meri jednom seci”

u Africi kažu:

“Samo budala dubinu vode proverava obema nogama”

Pretpostavka uspeha jeste inventivnost i akcija, a ne opuštanje i lenčarenje, jer:

“Ne može se megdan zadobiti na divanu sve lulu pušeći”

Onaj ko koristi snagu efektnog i sažetog govora u pednosti je nad onima koji dugo i nepotebno razglabaju, i zato se kaže:

“Duga priča cenu gubi”

A Dostojevski to isto kaže na drugi način:

“Oni koji umeju da govore, govore kratko”

I kad nekome treba pomoć, ona je najcenjenija ako je pravovremena, pa se kaže:

“Dvostruko daje ko brzo daje”

___________________

Tri velika uma, iako razdvojena vekovima, slično su razmišljala o mudrosti i učenosti. Heraklit poručuje da je mudrost starija od znanja:

“Znati mnogo stvari ne znači biti mudar”

A Paskal da je deo mudrosti i čovekova procena da ne treba gubiti vreme na laprdanju o glupostima:

“Pametan čovek ne samo da ne govori gluposti nego ih i ne sluša”

Ajnštajn, pak, kao pronalazački genije, ukazuje da je, pored sveg znanja ovoga sveta, za dalji napredak neophodna i kreativna imaginacija jer tek ona otkriva nove horizonte:

“Mašta je važnija od znanja”

A Gete se na to nadovezuje, potvrđujući gornju konstataciju da je Sokrat najmudriji čovek na svetu:

“Sa znanjem raste i sumnja”

___________________

Kad nema vladavine prava i autoriteta suda, onda zlo i nepravda dominiraju urušavajući društveni poredak i civilizacijska dostignuća, o čemu narodna poslovica kaže:

“Kad pravda tamnuje, krivda caruje”

A o opasnosti lažnog svedočenja po nevinog, nestalnosti i laži, toleranciji kriminala koja i sama postaje kriminal, govore pravne izreke:

“Kad ti trojica kažu da si pijan – lezi pa se valjaj”

“Ko laže za tebe, lagaće i protiv tebe”

“Ko lopovu gleda kroz prste i sam je lopov”

“Ko oprašta zločin, postaje saučesnik u njemu”

Odmerenost i strpljenje nekada mogu postići bolji efekat nego reči, o čemu je indijski filozof Tagore, nadahnjujući verovatno i docniji nenasilni otpor Mahatme Gandija, rekao:

“Najbolja upoteba reči je ćutanje”

___________________

A Tolstoj je naznačio da su važnija dela od reči:

“Daj više odmora jeziku nego rukama”

Neko, opet, reče da i kad nešto ne znaš ne moraš ispasti glup ako znaš da se kontrolišeš i pustiš da govore oni koji znaju:

“Da si ćutao ostao bi filozof”

S druge strane, ne treba preterivati ni onda kad se ima, te o opasnosti uspeha koji udaa u glavu (“ko visoko leti nisko pada”), Balzak kaže:

“Slava je otrov koji treba uzimati u malim dozama”

U istom cilju je i poruka odmerenosti i samokontrole:

“Nemoj da ničeš tamo gde te ne seju”

___________________

Kaže se i da onoj ko nema moći ne treba uludo da nasrće na snažnijeg, jer ta time samo još više može razjariti:

“Ako ne znaš udarati, ne pokazuj zube”

na šta, u moderno doba, Patak Dača poručuje:

“Ako ne možeš da ih pobediš – pridruži im se”

“Lenjost korača tako polako da je siromašvo brzo stigne”

“Prijatelj je najbolja imovina u životu”

“Niko se nije osigurao od prosjačkog štapa i tamnice”

“Voli svog suseda, ali ne ruši ogradu” (švajcarska poslovica)

“Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao (Dostojevski)

“Kad je čovek sam uvek je u lošem društvu” (Kafka)

Pretraga

Kategorije

  • Pravosudni ispit (16)
  • Pravna edukacija (30)
    • Postupci (18)
    • Praksa (4)
    • Ugovori (1)
    • Denacionalizacija (8)
  • Pravna kultura (10)
  • Zakoni (4)
    • Zakoni Republike Srbije (1)
    • Zakoni Kosova (1)
    • Regionalni zakoni (1)
  • Konvencije (20)
    • Multilateralne konvencije (17)
    • Regionalne konvencije (1)
    • Bilateralne konvencije (1)
  • Blog (12)
postavite pitanje projuris
postavite pitanje projuris

Projuris DOO

PIB: 103723797
Matični broj: 20008288
Šifra delatnosti: 4761
Tekući račun: 325950060002779294

Informacije

  • Početna
  • O Projurisu
  • Kontakt
  • Politika privatnosti
  • Uslovi korišćenja
  • Uputstvo za kupovinu

Adresa i Kontakt

Beograd, Trg Nikole Pašića 2
+381 11 63 91 925
+381 65 23 91 925
projuris.org@gmail.com
Projuris© 2023

Korpa